REZOLUCIJA EP-A O PROŠIRENJE

Krajem mjeseca, to jest 26.11.2009, Europski parlament je prihvatio rezoluciju o strategiji proširenja. Srategija se odnosi na zapadni Balkan, Island i Turska. U jugoistočnoj Europi strategija spominje nekoliko važna pitanja za svaku zemlju. Rezolucija ima riječi pohvale za Crnu goru i Albaniju za njihov napredak u reformama. Rezolucija upozorava Bosnu i Hercegovinu da polako pada iza svojih susjeda u brzini reforma i političkoj volji za reformama. Nestabilna politička klima u BiH je također spomentua, i problem što dva entiteta imaju suprotne vizije budućnosti zemlje.

Za Makedoniju, rezolucija očekuje da će pregovori sa Europskom unijom započeti u bliskoj budućnosti, ali da ta zemlja mora nastaviti sa započetnim reformama, posebno na području pravosuđa i javne uprave, anti-korupcije, prava žena i međuetničkim odnosima. Napredak Srbije je dobrodošao, stoji u rezolucije, pogotovo jednostrana implementacija sporazuma o trgovini. Ali rezolucija upozorava da puna kooperacija sa sudom u Hagu i dalje nije postignuta i da je to ključno pitanje da bi zemlje regije mogle napredovati u procesu Europske integracije. Zastupnici su rezolucijom pohvalili i novi protokol između Srbije i EULEXa, pogotovo u odnosu na pitanja na sjeveru Kosova.

Rezolucija je otvorila mogučnosti da se osnaže odnose s Kosovom i da se Kosovo možda jednog dana uključi u neke EU programe. EU očekuje da se proces decentralizacije okonča do kraja godine i pohvalio je optimističan broj Srba koji su izašli na lokalnim izborima. Za Hrvatsku, EU očekuje da bi pristupni pregovori mogli biti okončani sredinom 2010 ako Hrvatska ispuni sva očekivanja, pogotovo u pravosudnim reformama. Nakon dovoljnog vremena da sve zemlje članice ratificiraju pristup, to znači da bi Hrvatska mogla postati članica EUa 2012.

Također, važno je ponoviti da od 1.1.2010 građanima Srbije, Crne gore i Makedonije je omogučeno putovanje u EU bez vize.

HRVATSKA

Hrvatska i Slovenija su 4.11.2009 potpisale sporazum o arbitraži za granična pitanja, što je omogučilo da se ponovno uspostave pristupne pregovore. U Hrvatskoj javnosti sporazum ima pomalo negativan imidž, jer skeptici uvjeravaju da će Hrvatska u arbitraži izgubiti dio svog teritorija. Krajem mjeseca, Hrvatska je zatvorila još tri poglavlja sto je sveukupno 15 zatvorenih poglavlja da sada. Hrvatska se nada da ce ostatak poglavlja otvoriti do kraja ove godine da bi pregovori mogli zavrsiti do 3. mjeseca 2010.

BOSNA

U Bosni, tijekom 11. mjeseca EU i Američki dužnosnici su održavali ustavne pregovore između predstavnike političkog vrha etničkih skupina. Diskusija se odnosila na pitanje kao što su postepeno zatvaranje ureda Visokog povjerenika i nova uloga i nadležnosti ureda Europskog posebnog izaslanika. Pregovori su samo produbili neslaganja između tri skupine i dogovor nije postignut. EU je izrazio duboku zabrinutosti  za šanse napredka u reformama ako koopercaija nije uskoro uspostavljena.

SRBIJA

Srbija je ovaj mjesec poduzela ozbiljne korake prema svom novom cilju Europske integracije. Početkom mjeseca Ministar Vanjskih poslova Vuk Jeremic je službeno i potvrdio da će Srbija predati zahtjev za članstvo do kraja godine. Ali činjenica da odbjegli Ratko Mladić nije nijedan korak bliže Hagu predstavlja ozbiljan problem za aspiracije Srbije prema EU. EU će 10.12 donijeti odluku da li da odblokiraju Sporazum o Stabilizaciji i Asocijaciji sa Srbijom. Prije ove odluke, očekuje se da će Glavni tužitelj Haškog suda, Serge Brammertz, predstaviti u Vijeću sigurnosti  UNa najpozitivniji izvještaj o kooperaciji Srbije s Hagom do sada. Predsjednik Tadić je nedavno izjavio da će čekati deblokadu SAA prije nego Srbija podnese zahtjev za članstvo.

ALBANIJA

Albanija je ovaj mjesec dostigla zavidni status zemlje bez mina, i to ranije od očekivanog. Minska polja na sjeveru Albanija oko grancie s Kosovom su bile postavljene sa strane JNA, a bilo je i ne-eksplodirane kasetne bombe od NATOa. Od 1999, 34 osobe je poginulo od mina i 238 ozlijedeno na sjeveroistoku Albanije. Što se tiće EU integracije, sredinom mjeseca vanjski ministri zemalja članice EUa su se složili da bi Albanija mogla vrlo uskoro postati službena zemlja kandidat.

KOSOVO

Na Kosovu su 15.11. održani lokalni izbori. EU je pohvalila organizaciju i protek izbora na urednost. Sudjelovanje Kosovoskih srba je bila najveća do sada u post-konfliktnom Kosovu. Drugi krug izbora će se održati 13.12. Medunarodni monitori izjavili su da su njihovi standardi zadovoljeni. Konačni podaci ukazuju da je 45% građana izašlo na izborima, uspoređeno sa samo 40% na zadnjim parlamentarnim izborima koji su se održavali prije dvije godine, prije nezavisnosti. U srpskim enklavam je bio niži postotak izašlih glasača, ali i dalje bolje nego prije. Tako je u Štrpce izašlo 31% glasača, a u Gračanici 25%. Ali na sjeveru, gdje Beograd ima puno više utjecaja, Srbi nisu izašli na izborima. Također, ovaj mjesec broj zemalja UNa koje su priznale Kosovo popela se na 63 od 192.

MAKEDONIJA

Makedonija i Grčka su održale bilateralni dijalog krajem mjeseca u pokušaju da se nađe dogovor oko imena. Makedonija želi započeti pristupne pregovore s EU-om sa ovim pitanjem rješeno, da ne mora korisiti skračenicu FYROM tijekom cijele pregovore. Grčka je jasno dala do znanja da njena pozicija se neće mijenjati ali da je uvijek otvorena za razgovor. Ali ako se pitanje imena ne riješi, upozorila je da bi mogla blokirati početak pristpunih pregovora s Makedonijom isto kao sto je blokirala pristup Makedoniji u NATO. Ako nema dogovora očekuje se da bi iduće godine mogla započeti s mirenje predvođeno sa strane UNa.

LISABONSKI SPORAZUM

Početkom 11. mjeseca Lisabonski sporazum su ratificirali Irska, Poljska i Česka. Odmah nakon toga krenulo se s implementcijom sporazuma, te su izabrani Europski predsjednik i Europska šefica vanjskih poslova. Zagovornici za ravnopravnosti spolova več dugo vode kampanju da nove pozicije stvorene kroz Lisabonski sporazum moraju reflektirati načela ravnopravnosti spolova. Od glavne dvije pozicije, Predsjednik i Ministar Vanjskih poslova,  žena je imenovana na ovo drugo mjesto, a za preostala 26 pozicije ministara-povjerenika 8 zena je nominirano, sto je 30%.